Neofili slave rast broja kanala i time osiguran vei izbor izvora informacija, s jedne, i veu interaktivnost i individualizaciju medijske potroake kulture, s druge strane O'Sullivan i sur. Kulturalni pesimisti pak brinu zbog pretjerane komercijalizacije, koja demokratsku ulogu medija podinjava nekolicini medijskih giganata i pri tom iz svojih sadraja nuno Ilustrativna je rasprava koju upravo u prilog nemogunosti jasnog reza izmeu novih i klasinih medija objedinjuju Bolter i Grusin Usporedi s Manovich Stvarna dinamika novih tendencija kojima svjedoimo, kako u redakcijama vijesti, tako i u akademskih raspravama, nadilazi barijere spomenutih podjela i pronalazi se na jo nedovoljno prepoznatom teritoriju informacijskog realizma koji pretpostavlja dugotrajan proces u kojem se ne odvija zamjena jedne tehnologije drugom u kojem jedan determinizam ne zamjenjuje drugi, novi mediji ne iskljuuju stare, ve u tom procesu digitalizacije medija jedni na druge neupitno utjeu Jenkins, Kao to je Sara Pool predskazala, nalazimo se u razdoblju medijskih promjena, jo uvijek nejasnih putokaza i nepredvidljivih ishoda Veina dosadanjih teorijskih rasprava 26 bavila se novim medijima kao kulturolokom formom, no gotovo ni jedna se nije uhvatila u kotac s promjenama koje se zbivaju na polju informativne djelatnosti, ime je koritenje novih medija u izvjetavanju kao poluga promjena samog izvjetavanja ostalo neprepoznato.
Digitalna r evolucija Digitalna tehnologija i internet izazvali su ogromne promjene u komunikacijama i drutvu u izuzetno kratkom vremenskom periodu, ali i rasplamsale glasne rasprave. Politikim, kulturnim, Informacija, kao temeljna valuta uspjeha nove tehnologije i napretka demokracije, pojavljuje se u sri spojeva urednika u medijskoj kui, dislociranog novinara 'na terenu', aktivnog korisnika u stalnom pokretu i digitalnog suelja za prikupljanje, obradu, diseminaciju i arhiviranje informativnih sadraja.
Dananji generalni direktor Microsofta Anthony Ballmer u svojim javnim nastupima propagira tezu da je razvoj tehnologije proao kroz etiri revolucionarne faze, te kako sada traje peta tehnoloka revolucija Petri, U dananje vrijeme, tvrdi Ballmer,. Ukoliko se moe i kritiki prilaziti Ballmerovim tezama, jer u konanici, on je ipak prodava softwarea, zanimljivo je da se neovisno od Ballmerove teorije tehnoloke revolucije, pojavila i vrlo slina teorija koju iznosi sociolog Clay Shirky.
U knjizi Here comes everybody: The Power of Organizing without. Organizations, Shirky Internet se pri tom pojavljuje. Najprikladniji modusi komuniciranja nekada su proizlazili iz samih drutvenih odnosa, dok je danas, kako tvrdi Shirky, obrnuto: odnose formiraju komunikacijski kanali, koje uvelike odreuje upravo 'nova tehnologija' u Petri, Kako u svojim javnim istupima esto istie Shirky, sudionici smo pete komunikacijske revolucije u Petri, Prva komunikacijska revolucija nastala je pojavom i irenjem tiskanih medija.
Druga revolucija dogodila se pojavom telefona i telegrafa. Trea komunikacijska revolucija posljedica je izuma koji su omoguili snimanje slika, zvuka, pokretnih slika film. Komunicirajui putem telefona, korisnici su u dvosmjernoj komunikaciji one-to-one , dok su, kada je rije o novinama, a kasnije radiju i televiziji, korisnici u jednosmjernoj komunikaciji one-to-many Shirky, Dvosmjerna komunikacija putem telefona ili telegrafa po svojoj prirodi point-to-point nije vodila.
Za razliku od telefona, tisak, radio i televizija stvorili su svoje grupe itatelja, sluatelja ili gledatelja, ali kroz jednosmjernu komunikaciju Shirky, Tek sada, u petoj. Hrvatski srednjokolci koji su organizirali prosvjed protiv loe provedbe dravne mature u travnju Znanstvena istraivanja tih kulturolokih procesa suoavaju se s daleko kompleksnijim odnosima kada je u pitanju polje kojemu digitalne tehnologije slue kao osnovni radni alat u obavljanju visoko-odgovorne drutvene funkcije informiranja javnosti.
Neka istraivanja Hemmingway, Kako je uoila Hemingway Primjer koji ilustrira promjene je novonastala funkcija video novinara. U digitalnoj proizvodnji vijesti, mnogi se poslovi temelje na objedinjavanju razliitih funkcija multiskilling , to je dovelo do toga da su mnoge televizijske kue uvele video novinare 27 iji je posao objedinio novinarske i zadae cjelokupnih ENG ekipa i montaera.
Nakon to je proveo istraivanje u kojem su upravo gledatelji pokazali da im se vie sviaju prie koje su snimili i U amerikim redakcijama uvrijeio se izraz one-man band jedan djelatnik za do sad razdvojene funkcije , a nastojei dati teite novinarskom dijelu posla, sve ee se za videonovinara koristi naziv backpack journalist deriviran iz gotovo doslovne ilustracije rada novinara sa svom potrebnom opremom na leima.
BBC je U pilot projekt personal digital production gdje jedan televizijski PDP-djelatnik ne vie novinar! Rezultat je bio bolja novinarska kvaliteta prie i manji trokovi proizvodnje. Mnogo vie lanova redakcije bilo je rasporeeno na teren, a manje ih je ostajalo u samoj redakciji i studiju. Meutim, problemi su poeli kada su BBC-ijevi urednici pokuali itavu proizvodnju veernjih vijesti osloniti na video novinare, zbog ega su vijesti obilovale reportaama i fierima, a nedostajale su saete vijesti i izvjetaji o dnevnim dogaajima.
Pojavilo se pitanje to je ovdje vijest? Web portali i novinske kue svoje novinare i fotografe opremaju video kamerama i zahtijevaju da osim teksta i fotografija, donose i video. U posljednje vrijeme, novinske kue, u strahu od gubitka publike pred atraktivnim novim medijima i televizijskim kuama, od svojih kolumnista trae da pred kamerom izloe saetak svog teksta.
Televizijska kua ije ime kroz proteklih nekoliko desetljea. Slika se pojavljuje bez naratorovog ili reporterovog glasa, a prati je tekst koji ne eli oponaati logiku kojom se u naraciji vodi klasina televizija. Video na Internet izdanjima odmiu se od prie svog izvora prema posredovanju pria razliitih izvora.
Objavljuju se u obliku sirovih. Pojavljuju se takoer bez uokvirujue prezentacije voditelja u studiju ili novinara na terenu, ostavljajui njihovo znaenje otvorenijim nego ikad. Buchwalda finaliziran jo za vrijeme njegova ivota. Oigledno mijenjaju se desetljeima ustaljene percepcije novinarskih oblika u razliitim medijima to zahtijeva dalja istraivanja. Svojim korisnicima nude televizijske izvjetaje raene pravilima TV struke, pretvarajui donedavno iskljuivo itatelje ujedno. Susret razliitih tehnologija - konvergencija Promatrajui povijest razvoja medija, ini se da se gotovo svako uvoenje novih tehnologija na podruju komunikacije, nazivalo revolucijom.
Tako jedni i poetak digitalne revolucije poistovjeuju. Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije neraskidivo je povezan s procesom digitalizacije svakodnevnih komunikacijskih procesa. Digitalizacija analognih ureaja koji slue prenoenju poruke ili se koriste u masovnim medijima, omoguilo je stvaranje jedinstvene digitalne mree, to je ujedno preduvjet i za proces za koji se u posljednje vrijeme koristi.
Jo sedamdesetih godina prologa stoljea konvergencijom se oznaavalo partnerstvo izmeu raunala i telekomunikacije, a osamdesetih godina najvie je primjenjivana na razvoj digitalne tehnologije, integracije teksta, brojeva, slika i zvuka, razliitih elemenata medija koji su u ranijim povijesnim razdobljima promatrani. John Hartley Zanimljivo je da Hartley Stvarne mogunosti ostale su, jo tada,.
Danas ostaje tona samo osnovna Watsonova definicija: kovergencija je spajanje, susretanje u centru Watson, Prema tome, proimanje, spajanje, konvergiranje kombinira razliite medije, funkcionalno ih sjedinjujui u jedan. Naelno, Watsonov navod stoji. Meutim, ne moe biti dovoljan. Kada je rije o suvremenim medijskim industrijama, u pitanju je puno dublja promjena Jenkins, Sve promjene koje je donijela ili e donijeti digitalizacija medija nemogue je predvidjeti.
Stoga na jo veem znaenju dobivaju teze Marshalla McLuhana izreene ezdesetih godina Iako mu se moe prigovoriti da nije bio dovoljno jasan u tvrdnji Medij je poruka, oko toga to je medij televizor? No kritiari McLuhana rei e pak da njegove teze ne stoje jer su nove informacijske i komunikacijske tehnologije ICT dokazale da je klju u poruci, a ne u mediju Pavlik i McIntosh, Kada se pisanoj informaciji pridrui video, onda novi medij dobiva snagu kakvu nije imao nijedan masovni medij ranije.
Iako se iz dananje perspektive moe debatirati s tezama napisanim prije vie od etrdeset godina, Jenkins ipak ne dvoji da se McLuhana moe prihvatiti kao proroka digitalne revolucije. Sukladno tome, prorokom konvergencijske revolucije Jenkins.
Proces konvergencija modusa zamagljuje granice meu medijima, ak izmeu point-to-point komunikacija, kao to su pota, telefon i telegraf, i masovnih komunikacija kao to su tisak, radio i televizija. Posredstvom ica, kablova ili zranih valova, danas moemo primati raznorodne usluge koje su u prolosti bile vezane, svaka za svoje fiziko sredstvo.
Za razliku od toga, usluga koju je u prolosti pruao jedan medij bilo da su u pitanju elektroniki mediji, tisak ili telefon, moe danas biti dobivena na vie razliitih naina. Tako se point-to-point nain komunikacije, koji je stoljeima postojao, polako raspada. Pool, Pool je shvaao da ovi procesi ine konvergenciju i da su zapravo dvije strane iste medalje Jenkins, Njezin tijek usmjeravaju kako medijske korporacije tako i korisnici medija Jenkins, Dok su donedavno televizijske kue brinule samo o sebi srodnoj konkurenciji,.
To se u veini sluajeva provodi tako da se televizijski, radijski i internetski proizvodni resursi vijesti spajaju u jedinstvenu redakciju Integrated Newsroom Posljednje istraivanje Newsroom Barometar provedeno meu vodeih urednika anovina podupire tu tvrdnju. Konvergentno novinarstvo i integrirana redakcija Pojam konvergencije u redakciji vijesti podrazumijeva prije svega proces proizvodnje vijesti u kojem se isti sadraj pojavljuje obraen u razliitim medijima, odnosno u pisanom, televizijskom i online obliku, i to ne samo u novinama, televizoru i na raunalu, nego i posebno obraen na mobilnim ureajima, pa ak i na svjetleim reklamama na zgradama.
Pitanje radi li se to radi profita ili boljeg novinarstva pokazalo se nedostatnim, jer su za uvoenje. Konvergencija omoguuje smanjenje trokova proizvodnje za medijske kue, ali samo za one koje se mogu takvom radnom procesu lako i brzo prilagoditi i na taj nain organizirati svoj rad..
Podatak postaje vrijedna roba u trenutku kada ulazi u medijsku kuu. Sjedinjenim dravama Duhe i sur. Aviles i Carvajal U integriranoj redakciji flamanske javne televizije VRT u Belgiji, digitalni sustav obrade vijesti omoguuje dostupnost svih materijala svim novinarima u kui. Tako na primjer, televizijske snimke s mjesta dogaaja posebno e se obraditi za sve ostale medije koji su na raspolaganju.
Ne radi jedan novinar osim iznimno prilog za radio, televiziju, mobitel, Internet izdanje, nego njegov originalni, nepreraeni sirovi materijal obrauju deurni urednici za svaki specifini medij. Takav konvergencijski razvoj proizvodnje. Brigitte Vermeersch, voditeljica projekta digitalizacije proizvodnje vijesti na VRT-u, na konferenciji DNA u Bruxellesu, podsjea da nije rije o tednji i smanjenju ljudi kao to se esto misli, nego o potpunoj eksploataciji sadraja koji se koriste na puno vie naina.
Njoj se pridruuje Atte Jskelinen, direktor Informativnog programa finske javne televizije YLE , koji tvrdi da je potrebno mijenjati proces rada, kao i kulturu proizvodnje vijesti, ne samo kako bi se Kako bi testirao tu tvrdnju, Jskelinen odluio se na prilino nekonvencionalan potez iskljuio je pristup nacionalnoj tiskovnoj.
Radiju i televiziji javnih medijskih kua nije vie dovoljno pohvaliti se uspostavljenom koordinacijom meu razdvojenim. Ideja javne radiotelevizije mijenja se u konanici i tako da izbacuje iz imena radio i televiziju i postaje javni medijski servis proizvodnje sadraja. U kompetitivnom medijskom svijetu spomenute procese moraju pratiti i marketinke vjetine koje informacije pakiraju i lansiraju na trite kao utrivu robu. Medijske platforme koje omoguuju maksimalni konvergencijski efekt, informaciju ine potrebnijom nego ikad, jo dostupnijom.
Brandiranje u kontekstu pojaane mobilnosti vodi se idejom: Objavljujte za svoje itatelje emitirajte za svoje oglaivae. Primatelj medijskih poruka koji se jo ranih devedesetih nazivao itateljem, gledateljem ili sluateljem, sada se naziva krajnjim potroaem, a medijski sadraj proizvod, postao je brand. Istraivanja medijskih publika predstavljena na EBU-ovoj konferenciji o budunosti vijesti u Parizu Radio News Group pokazala su da je gledanost, sluanost i itanost od ranih ih do danas, stagnirala, a ne padala, kako se ranije.
Strunjaci za brandiranje, kako bi spasili klasine medije 31, inzistiraju na multimedijskim rjeenjima. Novi mediji koriste se kao ruka spasa, a. Redefiniraju se i modeli prodaje oglasnog prostora. Oglaivai ne pristupaju vie tono odreenom mediju, nego svoje ciljeve ele ostvariti pitanjem koje multimedijsko rjeenje imate za mene?
Brandiranje kroz razliite medije odjednom jaa povjerenje u oglaavani proizvod ili uslugu, na to oglaivai raunaju, s obzirom na to da se potroai vraaju brandovima kojima vjeruju. Graansko novinarstvo Mnogo je naina na koje medijska arena, iako u informativnom moda vie nego u drugim anrovima, potroae tretira kao graane. Nekad vieni samo kao pasivni konzumenti, gledatelji postaju aktivni sudionici kao graani-izvori informacija.
No, to nosi osobite opasnosti, jer opa dostupnost, ali i pomanjkanje sustava autorizacije, uzrokuju da se Internet moe koristiti i za politiku akciju i za moguu manipulaciju. Ruku pod ruku sa sjedinjavanjem tehnologija, sve su blii vrhovi trokuta koji ine trojstvo javnost Klasinim medijima se smatraju oni koji su definirani i definicijom masovne komunikacije koja podraumijeva tehnoloku i instituciionalnu prirodu medija namijenjenog masama, a ta se definicija odnosila na radio, televiziju, novine i film.
Redakcije vijesti proiruju svoje kapacitete dopirui do vie korisnika, politike strukture ire informacije. To pokazuje i sljedei primjer. O nasilju nad budistikim sveenicima u Mijanmaru, primjerice, ne bi se bilo doznalo da do najveih svjetskih medija nije stigla snimka s mobitela.
Protesti mijanmarskih sveenika protiv reima vojne hunte u rujnu i listopadu Snimke iz Mijanmara imale su jaku informativnu vrijednost iako je i na prvi pogled bilo jasno da je rije o amaterskim snimkama, loije kvalitete.
U tom smislu, mogue je da se u pitanje dovodi glavna karakteristika vijesti i njihove uloge u drutvu, a to je vjerodostojnost koja se temelji na provjerljivosti izvora Schudson, Sve Debate koje je potaknulo koritenje sadraja koje su generirali korisnici UGC tj.
Time je ukljuenost do sad osigurana samo na terenu javljanja gledatelja telefonom u redakciju ili u kontakt emisiju nedvojbeno ojaala. No, do ideala graanskog novinarstva jo je preostalo mnogo posla. Iako informativni mediji koritenjem UGC-a user generated content naizgled postaju arene razmjene, kada je rije o mainstream.
Graanski doprinosi procesu masovnog informiranja ne mogu ii toliko daleko da uine subverziju drevnoj logici informativnih medija u zanimanju za ono to dolazi iz sjeverne hemisfere i to implicira visok stupanj kulturne slinosti. Potonji je i dalje jedan od bitnih imbenika u selekciji vijesti, kako su u izvjetavanju o elitnim nacijama Galtung i Ruge Tunstall, Ipak, kao i svaka promjena u nainu rada, tako i UGC razvija posebne radne odnose, u ovome sluaju jednako medijskih profesionalaca i neprofesionalaca.
CNN-ov poseban odjel za UGC, koji objavljuje na posebnom Internet portalu, ali funkcionira i kao uspjean marketinki proizvod, iReport je, poput YouTube-a, razvio svoju zajednicu korisnika, u ovom sluaju iReportera. Oni su sami za sebe zadueni za brigu o standardima i retorici rada u takvoj virtualnoj zajednici, izbjegavanje govora mrnje i slinih neeljenih radnji. IReporteri nisu motivirani novcem jer za objavljene priloge nema novane naknade. CNN angaira i provjerene. Velike kue koje rade s velikim koliinama materijala primljenim od korisnika, zapoljavaju itave odjele koji provjeravaju vjerodostojnost.
Oni dobro znaju da to je vie takvih sadraja, vee su mogunosti manipulacije. Neke kue organiziraju i teajeve za graane o tome kako mogu sudjelovati u kreiranju dnevnog zapisa dogaaja i pojava u svijetu koji ih okruuje, koristei kunu aparaturu za snimanje. Nije rije o uzurpiranju medijskog prostora radi pet minuta slave, nego sudjelovanju u procesu procesa masovnog komuniciranja.
GNN je prihvatio kao neprikosnovenu injenicu da se nova generacija publike, odnosno potroaa vijesti, ne odnosi na ljude koji novo doba tek trebaju prepoznati i prihvatiti nego, na ljude koji sada odrastaju i kojima je prvi susret s medijima ujedno susret s digitalnim medijima.
Vi stvarate vijesti, poruuje jo irem spektru korisnika Internet portal Current35, ije najvanije vijesti ne odabire deurni urednik nego deurna statistika: najvie korisnikih klikova na pojedinu vijest izjednaava se s njegovom vanou. Pristup ili dostupnost postaje deviza napretka sine qua non. Rasprava time ne zamire jer zagovaratelji novog pristupa, kako bi naglasili. U krajnjoj instanci, koliko je vidljivo iz sadanjeg trenutka, novost prestaje biti pojava sadraja koji alju korisnici, a postaje integriranje korisnika u kreiranje finalnog proizvoda.
Informacijska tehnologija kao takva nestaje, ona se ne razlikuje od Predvianja koja slijede takav stav, izraena na konferenciji DNA, vide nadolazeu transformaciju Interneta iz mree linkova u mreu znaenja.
Annabelle Srebreny Ne udi stoga ni da je vjeni medijski kritiar Jean Baudrillard u svom poznatom tekstu Zaljevski rat nije se dogodio Pria se ponovila s ratom u Iraku, tovie, preuzela je jo vee razmjere, irei se na Internet, omoguujui razvoj terenski profesionalno i amaterski-graanski stvaranog diskursa koji Miller i White Teoretiari su sigurni da ne pretjeruju kada u tom kontekstu rat koji je u Iraku uslijedio nakon amerike okupacije nazivaju ujedno i prvim internetskim ratom, upravo zbog nesluenog opsega koritenja tog medija cf.
Tako je i poetak reporterske upotrebe mini kamera, laptopova, satelitskih video-telefona i drugih novih alata na terenu, koji je oznaio, kako primjeuje Sreberny, transformaciju novinarstva iz embedded onog koje djeluje uz sami izvor informacija i njemu je podlono u non-embedded, dakle u novinarstvo koje je u tom smislu neovisnije Sreberny, Upravo je umreena, pokretnija i jednostavnija tehnologija dala mogunost.
Promjene u koritenju tehnologije, utjecale su i na proces proizvodnje. Poredak vijesti u emisiji bio je manje vie oekivan, a prva vijest bila je rezervirana za glavnu vijest o dogaaju dana Periin, U konvergiranim vijestima trenutak dogaanja trenutak je pojave nove informacije, a njihove se frekvencije, kako su ih definirali Galtung i Ruge Multimedijske platforme omoguuju kontinuirano praenje dogaaja, te se informacije pojavljuju gotovo u stvarnom vremenu.
Trenutak pojave vijesti u dosadanjem poimanju se ponitava, u digitalnom okruenju bitova i multiplikacije kanala, on postaje osnovna mjerna jedinica u praenju tijeka vijesti. Televizijske vijesti nastoje poeti ne s glavnom, nego iskljuivo s najnovijom.
Klasini news cycle, odnosno dnevni vijek vijesti tako je posve destabiliziran. Prvi podatak stie publici putem mobilnih ureaja SMS-om, odnosno putem e-maila na korisnika Desktop suelja. Ve desetak minuta nakon toga urednici raspolau s upotrebljivih rijei podataka u kratkoj novinarskoj formi.
Tek pedesetak minuta nakon toga pria ve ima svoj razvoj i dobiva nastavak s osvjeenim i irim informacijama kojima se u toj fazi ve obavezno pridruuju video zapis i fotografije s poarita, gdje su ve, uz novinarske ekipe, i javne slube, i graani. Svi oni sudjeluju u razvoju prie i svi oni prate njezin medijski razvoj putem navedenih multipliciranih kanala izvjeivanja.
Multimedijsko rjeenje praenja tog dogaaja obuhvaa trenutnu dostupnost viestrukog audiovizualnog zapisa putem itavih galerija fotografija, videa, grafikih prikaza, itd. Takav proces nastajanja prie story building , oblik predvidivog razvoja prie.
Na tome mjestu dalje istraivanje sociologije medija moe ii u smjeru itanja utjecaja takve rekonfiguracije izvanrednih vijesti na njihovu dosadanju ritualnu i osobitu oznaiteljsku funkciju u okupljanju gledatelja, grupe, nacije oko onoga to iskae iz predvienog programa. Meutim, nas u ovom radu vie zanima utjecaj tehnolokih promjena na nove i stare oblike vijesti.
Politika ekonomija konstantne izvanrednosti u ovome nam sluaju ne daje naslutiti ime se popunjava time upranjeno mjesto stvarno izvan-rednosti.
Reporteri obueni za takvu ureivaku politiku sposobni su stii na mjesto dogaaja u rekordno kratkim rokovima i ukljuiti se u program s minutom i pol izvjea ne govorei zapravo nita konkretno nego samo igrajui ulogu konvergencijskih medijskih djelatnika, ne vie reportera, kae Wally Dean, jedan od direktora u Committee of Concerned Journalsits Woelfel, U rastue fragmentiranim publikama zajedniko postaje upravo to da informacija vie nikad nije nova: pojavila se ve i na internetu, i na mobitelu i na radiju.
Kada gledatelji ukljue televizor kako bi se informirali u sredinjoj informativnoj emisiji, vrlo je vjerojatno da su za prvu vijest, u nekom obliku, ve uli, te urednici, voeni tim saznanjem, mijenjaju svoju ureivaku politiku i oekuju da ljudi za odreenu informaciju ve znaju.
Dnevna relevantnost glavne vijesti postaje osobit drutveni ritual kontinuiranog praenja dogaanja, kako se sve vie graana umreuje i postaje informirano koliko i sami urednici vijesti. Pesimisti pitaju hoe li tada institucija poetne, udarne vijesti, koja je sluila objedinjavanju publika oko malih ekrana, ostati u povijesti. Poetak novinarske prie, lead-a, kakav je bio poznat donedavno, gubi na znaaju, jer ni jedna vijest vie nije posve nova.
Tako se i u ovom sluaju mijenjaju postulati klasinog novinarstva, u ovom sluaju televizijskog. Ne samo da je pred teorijom i praksom zadatak dati odgovor na pitanje to je u dananjem masovnom komuniciranju zapravo novinar, ve i to je vijest u digitalnom okruenju.
Vrijeme televizije nakon televizora Uli smo u vrijeme digitalnih vijesti. Imajui na umu raznolikost pojavnosti te nove ere, smatramo da neemo pretjerati ako ustvrdimo da drutvena povijest medija okree novu stranicu. Podsjeamo, to ne moe biti utemeljeno samo na povrnom prepoznavanju konvergencije, multimedijalnosti i drugih u. Jedan za mnoge" model odailjanja informacija konvergirao je u mnogi za mnoge" pristup Hartley, Digitalne vijesti pojavljuju se kao odraz tehnolokih, drutvenih i ekonomskih.
Dalja e istraivanja morati pokuati istraiti kakve to implikacije ima za poziciju javnog medijskog servisa u okruju komercijalnih medija, pri emu treba imati na umu da, na polju medijskih tekstova, i granica izmeu informativnih i zabavnih sadraja postaje sve manje jasna Keum, i sur.
Skeptici bi nas mogli podsjetiti na. Uz umreenost putem interneta, a kakvu Schudson kada je pisao svoj tekst nije mogao ni zamisliti, novinarstvo bi bilo iznova izumljeno" Schudson, U analiziranju rekonfiguriranja proizvodnje i znaenja programa vijesti, kao sadraja i tehnologije kojima mediji ispunjavaju jednu od svojih najvanijih uloga u drutvu, s referencama na nedavno odranu konferenciju Digital News Affairs u Bruxellesu, kao i raspravama o razvoju medija i primjene digitalnih tehnologija, digitalne vijesti", prepoznajemo kao novu vrstu nastalu na platformama kreirenim na informacijskoj tehnologiji i potrebi drutva za maksimiziranom razmjenom informacija.
Koliko god je ta razmjena informacija bitna za pojedinevo snalaenje u okolini, u u okolnostima spomenutog informacijskog realizma, oni tu okolinu sebi prilagoavaju i izgrauju. U odnosu na dosadanju logiku na kojoj je poivao informativni medijski program, mijenja se: logika proizvodnje vijesti, pri emu se objedinjavaju do sad razdvojene redakcije.
Publika u medijskom registriranju pojava i dogaaja sudjeluje veim brojem kanala, nerijetko i kao reporter, ali ne jo i kao ravnopravan partner zadrava se autoritet urednika koji odluuje o zavrnom proizvodu. Promjene su evidentne i u procesu selekcije vijesti, redefiniraju se informativne vrijednosti i novinarske vrste i anrovi. Na konferenciji DNA u Bruxellesu, Michael Rosenblum je predstavnike industrije i profesije podsjetio da tehnologije nisu ili-ili, kao da moemo ili s njima, ili bez njih, nego su klju rada, bez kojega kao industrija umiremo.
Drugim rijeima, nije tehnologija. Odbacujui pesimiste. Naime, ini se da nijedan od tih pristupa ne uspijeva doista vidjeti kakve zapravo tehnologije danas imamo u rukama i to e one doista znaiti za proizvodnju, poimanje i pozicioniranje vijesti u drutvu. Istraivanja su pokazala da novinari ni u kom sluaju nisu robovi tehnolokog ili politikog determinizma, ve upravo suprotno, da su oni u sreditu tehnolokih promjena o kojima mogu odluivati Hemmingway, Istovremeno, brinuti ne moraju ni klasini mediji, koji svoje, ne preivljavanje, nego redefiniranje, i uspjeh, moraju vidjeti u prepoznavanju novih" medija,.
Istra je odabrana kao prvo podruje koje bi na cijelom teritoriju imalo digitalni signal jer je to podruje koje ima najvie smetnji u prijemu analognih. Naime, signal talijanskih televizijskih stanica ometa prijem hrvatskih televizijskih signala. Nain provedbe projekta opisan je u Strategiji prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa, koju je usvojila Vlada RH Prvi korak u provedbi projekta bila je priprema potrebnih podzakonskih propisa uz postojei Zakon o elektronikim komunikacijama, kako bi se podrobnije uredilo podruja namjene radiofrekvencijskog spektra, uvjeti njegove dodjele i uporabe te nain i uvjeti prelaska s analognog na digitalno odailjanje radijskih i televizijskih programa.
To je preduvjet za raspisivanje javnog natjeaja za izdavanje dozvole za rad operatora u sustavu odailjanja digitalnih televizijskih signala. Za potrebe provedbe ove Strategije Hrvatska je podijeljena u devet regija, a svaku od njih ini jedna ili vie upanija. Prelazak na digitalnu televiziju za koji je odreen rok 1. Previeno je da se krae vrijeme oko est mjeseci emitira paralelno i analogni i digitalni televizijski program na nacionalnoj razini. Nakon toga analogna bi televizija trebala prestala s emitiranjem, i nastavilo bi se iskljuivo u digitalnom formatu.
Usporedno s time, radit e se i tehnoloke pripreme kako bi i regionalni te lokalni televizijski programi poeli emitirati digitalno. Projekt digitalizacije emitiranja TV programa, tj.
Moderniji novi televizori ve imaju digitalni prijemnik i spremni su za prijem takvog programa bez dodatnih ureaja. Kratica za digitalno zemaljsko emitiranje je DVB-T, pa to obino i pie na televizoru koji ga moe primati. Javni programi nekodirani, standardne razluivosti emitiraju se u sustavu MPEG2, znai za njih ne treba skuplji prijemnik koji razumije i MPEG4, kojim se emitira HD signal signal visoke razluivosti.
Vlada RH uvela je i besplatni telefon 11 20 11 i obavijest na web stranici javne televizije www. Meutim informacije koje graani mogu dobiti putem telefona ili tekst koji se nalazi na navedenoj stranici vrlo su openiti i nedovoljno informativni za obine graane koji se trebaju informirati i prijei na digitalni prijem televizijskog signala.
Dostupnost digitalnog prijemnika iroj populaciji Da bi svi televizijski gledatelji mogli prijei na digitalan prijem, graani e i dalje moi koristiti dosadanje televizore i antene, ali e trebati digitalni prijemnik - ureaj koji e starom televizoru "prevesti" digitalni signal.
Prema ve spomenutoj Strategiji, svakom tko redovito plaa RTV pristojbu Vlada Republike Hrvatske posebnim e kuponom sufinancirati nabavku takvog ureaja. Kuponi se dijele postupno, po podrujima Hrvatske na kojima se uvodi signal, tako da do Na podruju Istre kuponi su ve podijeljeni u prosincu Pod obrazloenjem praenja i analize kretanja cijena digitalnih prijemnika.
Istaknuto je da se potpora dodjeljuje prigodom nabave ureaja za prijem svih digitalnih televizijskih signala. Potporu od 75,00 kn graani dobivaju putem kupona koji pretplatnicima dostavlja Hrvatska pota.
Tim kuponom kupac ostvaruje umanjenje rauna prilikom kupnje digitalnog prijemnika. Svaki prodava trebao bi prihvatiti kupon i izvriti njegovu verifikaciju. Trgovac vraa kupon Hrvatskoj radioteleviziji. Projekt digitalizacije u Hrvatskoj provodi Vlada Republike Hrvatske, to jest Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku, iji se spot emitira u televizijskom programu. Kampanju kojom se ljude priprema za digitalizaciju televizijskog emitiranja prati televizijski spot kojim se graane poziva da bace antene i siu s krovova.
Taj spot i poruka izazvali su dosta polemika u javnosti, te su kritiari prigovorili da spot samo zbunjuje javnost poruujui da antene nee biti potrebne. DVB-T prijamnici nemaju integriranu antenu, a prijem takvog signala ne moe se usporediti s prijemom GSM signala na mobitelu. Kampanja za digitalnu televiziju pokazala se neuinkovitom i prilikom prodaje televizijskih prijemnika za digitalno emitiranje.
Naime, kupon od 75,00 kn ne primaju sve trgovine, a mnogi prodavai - ili su se pravili da nisu upoznati ili zaista nisu bili upoznati s time to napraviti s kuponom i gdje ga dalje proslijediti. Prema izjavama nekih kupaca, a koje navodi Veernji list, na pitanje zato se ne moe iskoristiti kupon, trgovci su u povjerenju rekli da je razlog taj to ne znaju.
U jednoj od trgovina zadarski Tehnomax potvrdili su novinaru Veernjeg lista da ne uzimaju kupone. Kupnja s kuponima nije mogua jer nije poznato od koga emo i kako naplatiti vrijednost kupona. O tome se trgovci navodno pojedinano trebaju dogovoriti s tvrtkom Odailjai i veze, a zato do toga jo nije dolo, teko mi je rei, rekao je trgovac novinaru Veernjeg lista.
Digitalni prijemnici mogu se bez problema naruiti preko Hrvatske pote. Naime, kupone pretplatnici dobivaju na kune adrese uz narudbenicu Hrvatske pote. U ponudi su dva modela digitalnih prijemnika koji uz vauer stoje odnosno kuna, a pota ih besplatno dostavlja na kunu adresu. Na taj nain privilegirani su odreeni proizvoai i distributeri opreme.
U Vladinom Centru za provedbu digitalizacije potvrdili su da postoji problem. Priznali su da je dolo do zastoja u prodaji jer trgovci nisu na vrijeme dobili obavijest o naplati vauera. Naime, trgovci bi kupone trebali slati Hrvatskoj radioteleviziji, a povrat e im isplaivati Vlada preko Odailjaa i veza. Novi digitalni kanali Hrvatska radiotelevizija ve dvije godine najavljuje pokretanje nova dva zemaljska digitalna kanala.
Kanali su trebali biti pokrenuti jo Hrvatska radiotelevizija smatra da se sa pokretanjem dodatnih kanala pomae da graani to bre prijeu na digitalnu mreu. Naime, bez bogate ponude kanala na digitalnoj zemaljskoj mrei, graani nee biti motivirani da koriste digitalne prijemnike.
Uporite u tome nalaze u Zakonu o HRT-u. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji glasi:. Djelatnosti iz stavka 1. HRT moe proizvoditi. Novi program trebao se emitirati u digitalnoj zemaljskoj mrei.
Meutim, konkurencija se usprotivila namjeri HRT-a da pokrene specijalizirane kanale. Naime, jo U tome im se pridruila i druga komercijana televizija Nova TV. Traili su da se sprijei pokretanje digitalnih kanala od strane HRT-a, navodei netransparentnost takvog postupka kao glavni argument.
Smatraju da se novac iz pretplate ne bi smio koristiti za pokretanje novih kanala te da bi HRT morao dokazati da te kanale nee komercijalno iskoritavati. U ovom sluaju i HRT i RTL i Nova TV razliito su tumaili postojee zakone Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji i Zakon o elektronkim medijima, to pokazuje da su manjkavi kada je rije o pravima i obavezama nacionalnih televizija. RTL je, u svom prioenju hina.
Argumenti HRT-a prije svega su u tome da su sve javne televizije u Europi dobile priliku pokrenuti specijalizirane kanale. Naime, lanak 3. Zakona o Hrvatskojteleviziji, zakonski je akt za proizvodnju i emitiranje programa HRT-a. Na temelju slinih zakona osnivakog akta, djelatnost, ukljuujui specijalizirane programe, obavlja veina radiotelevizijskih servisa, lanica EBU-a.
Proizvodnja i emitiranje specijaliziranih programa iz lanka 3. Zakona istodobno je i zadaa HRT-a prema Strategiji prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj, koju je donijela Vlada RH u srpnju Kako do HRT je zapravo postupio na nain kako su prije njega postupile mnoge javne televizije u Europi tj.
Ovakvom stanju pogoduje i prilino neprecizna zakonska regulativa koja omoguuje i jednoj i drugoj strani da se na nju pozivaju. Dok se jedni pozivaju na poprilino neprecizan Zakon o elektronikim medijima, HRT se poziva na Zakon o HRT-u u kojem izriito pie da oni mogu pokretati specijalizirane kanale, kakvi bi sportski i informativni bili, te da to i jest uloga javne televizije.
A kada je rije o transparentnosti financiranja, HRT je unio izmjene u Statut HRT-a, tvrdei da na taj nain posebno reguliraju nain financiranja pojedinih dijelova programa. Moda e neto reda u tom polju unijeti odluka Vijea za potu i elektronike komunikacije HAKOM koje je na sjednici odranoj Na natjeaj se prijavila i najjaa hrvatska telekomunikacijska tvrtka HTHrvatske telekomunikacije d.
Na natjeaju je ipak ocijenjena boljom ponuda OIV-a, pa je tako OIV dobio dozvolu nastavi upravljanje mreama digitalne televizije. Open navigation menu. Close suggestions Search Search. User Settings.
Skip carousel. Carousel Previous. Carousel Next. What is Scribd? Explore Ebooks. Bestsellers Editors' Picks All Ebooks. Explore Audiobooks. Bestsellers Editors' Picks All audiobooks. Explore Magazines. Editors' Picks All magazines. Explore Podcasts All podcasts. Difficulty Beginner Intermediate Advanced.
Explore Documents. Karakteristike Televizije. Uploaded by Petra Lovosevic McLove. Original Title Karakteristike televizije. Did you find this document useful? Is this content inappropriate? Report this Document.
Flag for inappropriate content. Download now. Save Save Karakteristike televizije For Later. Original Title: Karakteristike televizije. Related titles. Carousel Previous Carousel Next. Jump to Page. Search inside document.
MTV 90s. MTV 80s. Pink Music. DM SAT. Pink Extra. Pink Folk. TV Veseljak. Ptujska TV. SIP TV. TV As. BK TV. TV Celje. TV Galeja. Exodus TV. S-TV Skledar. Ljubljana TV HD. Oron TV. ETV HD. RT Srbija HD. RTCG 1. Al Jazeera Balkans. BBC World. Sky News. France Russia Today. RAI 2. RAI 3. Duna World. TV Center. Channel One Russia. Dom Kino. Muzika Pervogo. TNT Music. OTV Valentino. Tring 7. Tring Max. Tring Shiqip. Tring Tring.
TV Prva Max. Elta 2. TV Prva World. O Kanal. TV Sarajevo. Zdrava TV. TV Prva Files. TV Prva Kick. TV Prva Plus. RTL Living. Jabuka OTV. Narodna TV. TV RI. TV Jadran. Z1 Televizija. Alfa TV. Alsat Macedonia. Sonce TV. MTV 1. MTV 2. TV Sitel. TV Prva Life. Happy TV. Ocena komentara: 1 2. Ocena komentara: 2 3. Sve ste naveli ovo nepotrebno, Ali Ono vaznije ne, recimo, ko je nadlezan za ove voditelje emisija na hrt. Oni se ponasaju tako bezobrazno i bahato kao da im je to babovina, odTarika doTogonala.
Ocena komentara: 0 5. Ocena komentara: 0 2. Ocena komentara: 11 2. Ocena komentara: 3 2. Ispitavali su mog sina i moju majku. I vi slavite islam i slavite kao dobru vjeru.. Ocena komentara: 8 2. Pozdrav, Imam Mac i neki programi mi ne rade- pise missing plug-in. Probala sam downloadirati Mozzilu i VLC.
Nije pomoglo. Downloadirala sam i Chrome i probala preko njega, ali opet nista. Jel mi moze netko pomoci? Ocena komentara: 2 2. Ocena komentara: 4 2. Ocena komentara: 15 2.
0コメント